Alkohol je dio naše kulture i teško ga je izbjeći. Prisutan je u prigodama kada se veselimo i u onima kada tugujemo. Možemo reći da je općeprihvaćen i da u društvu vlada velika nekritičnost prema njegovoj konzumaciji. Prema statističkim podacima u Hrvatskoj samo 2 do 8% populacije nikada nije okusilo alkohol što zorno prikazuje „alkoholnu sliku“ u našoj državi.
Trend konzumacije alkohola u populaciji u stalnom je porastu, a posebno je zabrinjavajući trend konzumacija alkohola među mladima i u ženskoj populaciji.
Alkohol je u najvećem broju slučajeva prva ovisnost s kojom se mladi susreću. U Hrvatskoj od ovisnosti o alkoholu pati preko 200.000 osoba od čega se liječi samo 3% osoba. Problem prekomjernog pijenja nije problem samo pojedinca koji to čini, nego i njegovog okruženja, posebno obitelji.
Procjenjuje se da gotovo svaka četvrta obitelj ima člana obitelji ovisnog o alkoholu. Alkohol je opojno sredstvo koje utječe na raspoloženje i ponašanje konzumenta i odražava se na sve segmente života. Isprva i u manjim dozama djeluje umirujuće i opuštajuće, u većim dozama može uzrokovati kognitivne smetnje, smetnje ravnoteže, potaknuti neprimjereno i agresivno ponašanje.
Dugoročna konzumacija alkohola izaziva brojne zdravstvene probleme, na tjelesnom i mentalnom odnosno psihičkom planu.
Uzroci? Istraživanja su pokazala da su djeca alkoholičara u dvostrukom ili čak trostrukom riziku od alkoholizma u odnosu na djecu koja nisu imala roditelja alkoholičara. Jednim je dijelom za to zaslužna genetska predispozicija osjetljivosti i otpornosti na ovisnost no, dobrim dijelom rezultat je učenja i preuzimanja modela roditeljskog ponašanja. Zbog navedenog djeca alkoholičara u posebnom su riziku i treba im pružiti podršku – edukacijom, osvještavanjem, razumijevanjem.
Važan uzrok početka pijenja je potreba za bijegom od stvarnosti, koja je osobi teško podnošljiva iz nekog razloga. Također je to i bijeg od sebe. Želja za pijenjem potaknuta je težnjom za osjećajima i mislima koje pijenje potiče (psihičkom ovisnošću). Fizička ovisnost razvija se poslije, kada tijelo traži alkohol zbog naviknutosti na određene količine.
Osoba koja ima problem s alkoholom nerijetko ima pati od problema u ponašanju (promjena raspoloženja, tuge, bezvoljnosti, razdražljivosti, nervoze, nestrpljivosti, agresivnosti i dr.) i nefunkcionalna je, što s vremenom narušava odnose u obitelji i krugu prijatelja, u poslovnom okruženju također. Okupiran nabavom i konzumacijom alkohola ovisnik zapostavlja druge obveze (obiteljske, poslovne), a nerijetko ovisnost dovodi i do sukoba sa zakonom (prometni prekršaji, tučnjave, obiteljsko nasilje i sl.).
Povremena zlouporaba alkohola relativno brzo prelazi u stanje ovisnosti, a osoba nastavlja s konzumacijom i onda kada nastupe očigledne posljedice po zdravlje i kada su značajno narušeni odnosi u obitelji i na poslu. Začarani je to krug traženja utjehe u alkoholu koji je uzrok mnogih problema.
Što napraviti? Kako pomoći?
- informirati se i educirati o alkoholizmu
- odabrati mjesto i vrijeme za razgovor (mirno mjesto koje osigurava privatnost)
- s osobom razgovarati kada je trijezna
- u razgovoru s osobom biti pozitivni i podržavajući (izbjegavati kritiziranje, osudu, negativnosti, vrijeđanje, povrijeđenost i sl.)
- biti spreman/na na negativnu reakciju i zadržati mir
- ne primati osobno negativnu reakciju (otpor, negiranje, ljutnju i sl.)
- biti otvoren/a i iskren/a
- izraziti spremnost za pružanje konstruktivne podrške
- potaknuti osobu da potraži stručnu pomoć
Kako podržati člana obitelji koji je ovisan o alkoholu?
Liječenje ovisnosti dugotrajan je proces. Odlazak na liječenje početak je ovog putovanja. Osobu (supruga/u ili drugog člana obitelji) možemo podržati izražavanjem suosjećanja, iskazivanjem podrške (Tu sam za tebe. Važan/na si mi. Želim ti pomoći i biti uz tebe.) i praktičnom podrškom (zajedničkim odlascima na sastanke liječenih alkoholičara, pratnjom na preglede, uklanjanjem alkohola iz doma, razgovorom s članovima obitelji i prijateljima oko njihove podrške i sl.). Važno je razgovarati o naučenim strategijama za život bez alkohola, poticati ih i primjenjivati. Također valja imati na umu da liječenje ne uspijeva uvijek od prve. Potrebno je strpljenje i predanost cilju. Također, nije poželjno niti konstruktivno okrivljavati sebe za neuspjeh terapije jer uspjeh primarno ovisi o ovisniku.
U svemu tome važno je brinuti i o sebi. Brigom o sebi preveniraju se problemi s vlastitim zdravljem (psihičkim i fizičkim). I pomagač treba podršku i važno je da istu potraži – stručnu i onu bliskih osoba (članova obitelji, prijatelja, kolega i dr.). Pomagač koji ne brine dovoljno o sebi ne može biti dobra podrška drugome. Osim toga, život ne staje. Ne možemo stisnuti pauzu od svih ostalih obaveza i posvetiti svoje vrijeme samo i isključivo jednoj osobi.
Alkoholizam u braniteljskoj populaciji
Istraživanjem koje je provedeno 2002. godine na skupini razvojačenih branitelja te branitelja koji su i danas, nakon rata, pripadnici djelatnog sastava HV-a, a kojima je postavljena dijagnoza PTSP-a utvrđeno je da je kod najvećeg broja ispitanih povećana potrošnja alkoholnih pića te razvoj ovisnosti nastao za vrijeme rata, odnosno paralelno s PTSP-em, kao i nakon rata, kao oblik samoliječenja. Kod statistički značajno manjeg broja ispitanika alkoholna ovisnost zabilježena je prije rata, pijenje se kroz rat i nakon njega samo nastavilo.
Najčešća ovisnost koja se javlja u populaciji branitelja oboljelih od PTSP-a je alkoholizam. Uz njega, najčešće paralelno prisutni su poremećaji raspoloženja, uključujući depresiju i bipolarni afektivni poremećaj, anksiozni poremećaj i poremećaj ličnosti. Razvojem ovisnosti simptomi tih poremećaja dodatno se pogoršavaju, a apstinencijske krize jače su izražene i vrlo opasne.
Sve navedeno ukazuje na to koliko je podrške nužno ovoj populaciji – edukacije, informiranja, preventivnih i programa za liječenje, osvještavanja javnosti i dr.
Image by ktphotography from Pixabay
Image by withromli from Pixabay
