Stres definiramo kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutarnji čimbenici (stresori) remete fiziološku ravnotežu organizma (tzv. homeostazu) koja je nužna za održavanje života. U stanjima stresa mijenjaju se naše vegetativne (autonomne) funkcije, izlučivanje hormona i ponašanje.
Regulacija stresa intenzivan je integrativni proces osposobljavanja organizma za suočavanje s poremećenom ravnotežom. Bitna sastavnica tog vrlo kompleksnog odgovora vezan je uz hormone. Kortizol nazivamo hormonom stresa. Izlučuje ga kora nadbubrežne žlijezde. Ima zaštitnu funkciju jer nam pomaže održati ravnotežu u organizmu. Pomaže i u regulaciji krvnog tlaka, normalnog ciklusa spavanja i budnosti, metaboličkim aktivnostima, odgovoru imunološkog sustava, kod upala, kod funkcije srca, krvnih žila i aktivnosti središnjeg živčanog sustava. Povišene razine stresa mogu uzrokovati prekomjernu proizvodnju kortizola u našem tijelu što može uzrokovati brojne nuspojave (visoki krvni tlak, debljanje, povišeni kolesterol, bolesti srca, anksioznost, depresiju, oslabljeni imunitet, kognitivne probleme i dr.).
Poželjno je znati prepoznati znakove previsoke razine kortizola, a to su:
- konstantan umor
- opća slabost
- problemi sa spavanjem
- debljanje (pod stresom možemo imati povećanu želju za slatkim i za jelom općenito)
- visoki krvni tlak
- dijabetes
- neredovite menstruacije
- probleme s učenjem, koncentracijom, pamćenjem
- tanka koža
- česta obolijevanja
- glavobolje
U stanju stresa pokreću se različiti mehanizmi u našem tijelu. Dolazi do brojnih organskih promjena u različitim sustavima našeg tijela od kojih se najprije pokazuju funkcionalne promjene koje, u slučaju dugoročnog izlaganja stresu, mogu dovesti do bolesti.
Način na koji se osoba nosi sa stresom pod utjecajem je genetike, iskustva i ponašanja.
Reakcija na stres (i stresore) nije nužno uvijek biti negativna. Stres može imati i pozitivan učinak na organizam te izazvati bolju prilagodbu ili adaptaciju. Negativne posljedice izloženosti stresu mogu uzrokovati lošu adaptaciju i bolest. Dosadašnja su istraživanja potvrdila direktan utjecaj stresa na rizik pojavljivanja psihosomatskih simptoma.
Aktualna situacija neizvjesnosti i nesigurnosti, praćena lošim predviđanjima vezano za situaciju u ekonomiji, gospodarstvu, ekologiji i drugome pridonosi generiranju stresa.
Generirani kronični stres plodno je tlo za razvoj psihičkih i tjelesnih bolesti. Važno je da budemo svjesni da na percepciju stresa utječe naša osobnost, vjerovanja, očekivanja, mogućnost kontrole, razina samopouzdanja i samopoštovanja. Ne reagiramo svi jednako na iste okolnosti. Isto tako, niz čimbenika utječe na razvoj bolesti. To su: naslijeđene osobine, odrastanje, stresogeni životni događaji, podrška okoline, socijalna i kulturalna obilježja, životna sredina, psihološki mehanizmi obrane. Slijedom toga, nećemo se svi razboljeti i ako se to dogodi svatko će reagirati na određen način, obzirom na svoju genetiku, način života, izloženost, otpornost.
Brojna istraživanja pokazala su da stres nastaje kao interakcijom uzročnika stresa, opažanja i interpretacije događaja te sposobnosti za nošenje sa stresom.
Pod psihosomatskom bolešću podrazumijevamo stanje u kojem, uslijed djelovanja psiholoških faktora (stresa), dolazi do trajnog oštećenja organa i tkiva. Do tih oštećenja može doći u različitim organskim sustavima i uzrokovati bolesti. Do oštećenja može doći u kardiovaskularnom sustavu endokrinom sustavu, gastrointestinalnom sustavu, respiratornom sustavu, na koži, u koštanom sustavu.
Slijedom svega navedenog želimo naglasiti neodvojivost i međuovisnost fizičkog i psihičkog zdravlja te nužnost brige o oboma. Stres je dio života i s određenom količinom stresora moramo se naučiti nositi. Najbolji način za nošenje sa stresom prakticiranje je zdravih životnih navika i strategija za nošenje sa stresom. Isto tako, moramo biti u kontaktu sami sa sobom, osjetiti kad je naš spremnik za nošenje sa stresom pun i – stati, pogledati što možemo učiniti po tom pitanju i potražiti pomoć u slučaju da sami ne znamo kako dalje.
Za uspješnije nošenje sa stresom i smanjenje razine kortizola u tijelu savjetujemo:
- redovnu tjelovježbu
- prakticiranje življenja „sada i ovdje“ (mindfulness) i svjesnog disanja (dubokog, polaganog)
- njegovanje bliskih odnosa i povezivanje s drugima (članovima obitelji, prijateljima, kolegama i drugima)
- prakticiranje humora, vedrina i smijeh (navodno već i sam osmijeh na licu mijenja našu kemiju tijela u pozitivnom smislu)
- slušanje glazbe koju volimo (smanjuje razinu kortizola, a povećava razinu endorfina, hormona sreće)
- uravnotežena i zdrava prehrana (uz smanjeni unos šećera i škroba i puno voća i povrća)
- dovoljno sna uz jednaki ritam spavanja i budnosti (odlasci na spavanje i buđenje uvijek u isto vrijeme)
- prakticiranje hobija koji nas veseli i ispunjava
- pauze tijekom dana (odvojiti par minuta za sebe, za mali predah od užurbanosti, strke i sl.)
Sve navedeno potrebno je unijeti u svoju svakodnevicu. Taj dio nitko i ništa (npr. lijekovi, dodaci prehrani i sl.) ne može odraditi umjesto nas.
Najteže je pokrenuti se i ostati ustrajan no, pomaže saznanje da jedna dobra navika dozove i druge pa život bude ljepši (mirniji) mi zadovoljniji (uravnoteženiji).
Image by Gerd Altmann from Pixabay
