Brojne znanstvene studije potvrdile važnost prirodnog okruženja u čovjekovu životu odnosno jaku međupovezanost zdravlja i vanjskog okoliša. Parkovi, šume, livade pozitivno utječu na mentalno i fizičko zdravlje.
Od davnina u Japanu prakticiraju boravak u šumi tzv. šumsku terapiju (dendroterapiju), kupanje u šumskom zraku (shinrin yoku) radi boljeg raspoloženja i zdravlja općenito. Dr. Qing Li – začetnik je suvremene dendroterapije i danas najpoznatiji znanstvenik koji istražuje ljekovitost šume, njene blagotvorne učinke na zdravlje.
U Japanu šumsku terapiju nazivaju „šumsko kupanje“, a riječ je o tehnici opuštanja kroz povezivanje s prirodom i svim njenim elementima. Cilj je uživati u šetnji kroz šumu, svim osjetilima doživjeti šumsko okruženje, gledati, slušati, osjetiti, mirisati, okusiti… Priroda pruža nevjerojatne vidike, mirisi su jedinstveni, prirodna aromaterapija. Istraživanja su potvrdila da slušanje i promatranje ptica potiče osjećaj zadovoljstva i sreće, koji je to veći što je veća raznolikost ptičjih vrsta kojima smo okruženi.
Pčelari su nekoć običavali prespavati u pčelinjaku kako bi se odmorili u miru koji je tamo prisutan. U zujanju možemo uživati i na livadi, među medonosnim cvijećem ili rascvjetalim drvećem. Uslijed zvučne frekvencije koju pčele stvaraju (otprilike između 250 i 432 herca) nastaju osjećaji mira, spokoja i ugode.
U pčelinjacima se mogu postaviti i mjesta za tzv. api inhalacije. Osoba se udobno smjesti u naslonjač i preko maske koja je putem cijevi povezana s košnicom, udiše ljekoviti zrak iz nje. To se osobito preporučuje osobama koje pate od dišnih tegoba. Takve inhalacije udružene s mirnim prirodnim okruženjem osnažuju organizam i pune pozitivnom energijom.
Šetnja na svježem šumskom zraku, u svako godišnje doba, a posebice u proljeće kada se priroda budi iz zimskog sna, blagotvorna je za dušu, s jedne strane smiruje um i duh, a s druge podiže raspoloženje i potiče na aktivnost.
Znanstveno je dokazano da osobe (i odrasli i djeca) koje šeću prirodom imaju niži krvni tlak, bolji imunitet, sniženu bol, brže se oporavljaju od bolesti, mirnije su, usredotočenije, osobe s mentalnim stanjima poput depresije, anksioznog poremećaja i sličnih stanja pokazuju značajna poboljšanja nakon prakticiranja šumskog kupanja i općenito boravka u prirodi.
Ono što ne bi trebali zanemariti pri tome je: doživljaj zelenila, provođenje zdravih aktivnosti i učestalost društvenih kontakata. Uočeno je da kvaliteta ima prednost nad kvantitetom pa veći učinak na raspoloženje može imati kraći boravak u kojem smo prisutni i uključeni sa svim osjetilima nego onaj u dužem trajanju tijekom kojeg to nismo. “To bi moglo značiti da je neposrednost ključni element u emocionalnom odgovoru”, komentirala je dr. sc. Michelle Kondo, jedna od vodećih autorica provedene studije.
Sljedeći put kada izlazite van, razmislite o tome da se uputite na najbližu šumsku stazu i doživite prirodu oko sebe svim osjetilima? Jednostavno, dostupno, dokazano liječi niz bolesnih stanja bez nuspojava lijekova.
Iskoristite blagodati prirodnog okruženja, smjestite u borovu šumu uz more ili u obližnju kontinentalnu šumu, u gorju ili u ravnici, na livadi, uz rijeku, jezero ili potok, u bilo koje prirodno okruženje, opustite se i okupajte dušu obzorima, zvukovima i mirisima iz prirode. Ne treba nam za to godišnji odmor, već i kraći izleti mogu nam pružiti brojne blagodati.
Mnogi branitelji članovi su poljoprivrednih zadruga i instinktivno su se okrenuli prirodi. Ona liječi, smiruje, uravnotežuje.
Image by Picography from Pixabay
