Uskrs je najveći kršćanski blagdan kada vjernici slave Kristovo uskrsnuće, nakon što je trpio, umro na križu i bio pokopan. Prije proslave samog blagdana Uskrsa, vjernici u Velikom tjednu slave posljednja dva dana Isusovog života. Na Veliki četvrtak prisjećaju se Isusove Posljednje večere kada je Isus objavio svojim učenicima svoj odlazak. Veliki petak prisjećanje je na Isusovu muku, njegov križni put i smrt na križu.
40 dana prije Uskrsa, slavljenjem Pepelnice ili Čiste srijede započinje korizma. To je dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta. Na blagdan Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“ (lat: Memento homo, quia pulvis es, et in pulverem reverteris) ili „Obratite se i vjerujte Evanđelju!“
Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima na duh poniznosti i žrtve. Dobiva se od blagoslovljenih grančica palme korištenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepelnica je pomični spomendan, pa nije svake godine istog datuma.
Uskrsni simboli
Uskrs vjernicima donosi radost i nadu. Vrijeme je to proljetnog buđenja prirode pa su prisutni različiti simboli i rituali koji ukazuju na novi život.
Diljem Europe crkvena zvona prestaju zvoniti na Veliki četvrtak. Miruju u znak sjećanja na Isusovu muku i smrt i ponovno počinju zvoniti na Veliku subotu kao glasnici Isusova uskrsnuća.
Proljetno cvijeće prisutno je nezaobilazan je dio Uskrsa. Ljiljan kao simbol čistoće Blažene Djevice Marije, a tu su i sunovrat, narcise i tulipani. Njihovo cvjetanje i raskoš simbol su uskrsnuća, života.
Isus je često nazivan pastirom koji pazi na svoje stado. Stoga, a i zato što janjad dolazi na svijet proljeće i te životinje dio su uskrsne simbolike. Osim janjadi, tu su i zečevi i koke. Govoreći o Uskrsu ne možemo zaobići jaja, odnosno uskrsne pisanice. Bogato ukrašene, neizostavni su dio blagdanskog ugođaja.
Tu si u svijeće kao simbol pobjede svjetla nad tamom, grančice palme i masline kao simbol mira, kruh i vino kao znak sjećanja na Isusovu žrtvu.
Blagdanski običaji
Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere i prvi dan Vazmenoga (Svetoga) trodnevlja. Slavi se u četvrtak prije Uskrsa. Ujedno je i zadnji dan korizme. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.
Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje. Na otajstven se način slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda.
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Kršćani diljem svijeta sjećaju se Isusove teške muke i smrti. Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Na Veliku subotu tradicionalno se održava vazmeno bdijenje. Na sam blagdan Uskrsa odlazi na jutarnju misu i nosi hrana na blagoslov. Za doručak se blaguje šunka, kuhana jaja, hren, mladi luk, rotkvice, blagdanski kruh i druge slastice. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata. itd.
Tucanje pisanicama poznata je uskrsna igra. Dvije osobe uzmu jaje, jedna vrhom jajeta tucka jaje druge osobe. Čije jaje ostane čitavo, taj nastavlja dalje igru. Pobjednica je ona pisanica koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja. Ostale dječje igre su: gađanje pisanica kovanicama, traženje skrivenih pisanica po kući ili u izvan kuće, u vrtu i sl.
Image by congerdesign from Pixabay
Image by 8926 from Pixabay
Najpoznatije hrvatske uskrsne pjesme:
