Briga o sebi – (ne)poželjna ponašanja i navike

Briga o vlastitom zdravlju svakome od nas trebala bi biti na vrhu prioriteta. Kad je ono već narušeno, briga o sebi postaje uistinu najvažnija jer, kako to lijepo poslovica kaže “Zdrav čovjek ima puno problema, bolestan samo jedan.”

Dio brige o sebi u redu je prepustiti drugome (liječniku ili drugoj stručnoj osobi) no, svatko je za sebe dužan napraviti ono što može, ne svoje zdravlje i brigu o njemu u potpunosti prepustiti drugome. Iskustva najbolje govore o tome koliko je važna uloga oboljele osobe u liječenju i oporavku ili držanju bolesti pod kontrolom.

Stoga je važno da oboljeli:

  • aktivno sudjeluje u liječenju (informira se, slijedi upute, osluškuje sebe i svoje potrebe i sl.)
  • uključuje se u programe podrške i educiranja o tome kako se ponašati i živjeti sa svojom bolesti
  • prihvati podršku i pomoć (članova obitelji, prijatelja, kolega, udruženja i sl.)

Određena ponašanja mogu poboljšati isto kao što neka mogu pogoršati opće stanje osobe oboljele od PTSP-a. Nabrojat ćemo neke:

Upotreba alkohola
Pijenje alkohola u raznim društvenim prigodama dio je naše kulture, a često mu pribjegavamo i u cilju opuštanja, za umanjivanje tjeskobe i dr. Alkohol je najbolje izbjegavati jer donosi samo obmanjujući i kratkotrajan osjećaj dobrobiti i ne pridonosi izlječenju.Man, Face, Silhouette, Thinking, Looking, Alone

Socijalna izolacija
Budući da oboljeli od PTSP-a često pate od simptoma izbjegavanja (kako bi izbjegli bolne podsjetnike i moguće okidače) rezultat toga može biti socijalna izolacija. Izbjegavanje ljudi i druženja predstavlja izbjegavanje socijalne podrške i emocionalne povezanosti s drugim ljudima što ne pridonosi zdravstvenoj dobrobiti. Socijalna izolacija pojačava osjećaje usamljenosti, zabrinutosti, bespomoćnosti, neshvaćenosti i sl.

Preokupiranost poslom
Osoba oboljela od PTSP-a može postati preokupirana poslom i ovisna o radu. To je svojevrsni način izbjegavanja drugih životnih iskustava i pokriće za to izbjegavanje. Rad ima pozitivnih strana no, samo ukoliko ga odrađujemo u vremenski prihvatljivim okvirima i obavljamo na način koji nije zdravstveno upitan. Preokupiranost radom produljuje izolaciju i ne ostavlja dovoljno vremena i snage za druga životna iskustva ( obitelj, prijatelje, hobije, odmor i sl.).Fishing, Fish, Fisherman, Silhouette

Izostanak hobija, rekreacije, ugodnih aktivnosti
Svaka zdrava osoba, a napose oboljela osoba trebala bi prakticirati nešto od navedenog, aktivnost koju može prakticirati, a koja joj je ugodna i korisna. Dobrobiti od takvih aktivnosti su višestruke, za tijelo i psihu. Izostanak takvih aktivnosti produbljuje negativne osjećaje, pogoršava opće stanje duha i tijela. Osobe koje prakticiraju takve aktivnosti bolje se osjećaju u svom tijelu i u svojoj glavi (psiha i tijelo povezani su poput spojenih posuda: dobrobiti i negativnosti prelijevaju se iz jednog u drugi).

Konstantna ljutnja na druge
Ljutnja je jedna od ljudskih emocionalnih reakcija, relativno je stabilna i trajna osobina koja usmjerava ponašanje u različitim društvenim situacijama, a očituje se u doživljaju srdžbe ili gnjeva, u nasilnom ponašanju, negativizmu prema autoritetima, namjeri da se nekoga fizički ili psihički povrijedi. Može biti izazvana objektivnim događajima, a može biti i iracionalna, nerazumna. Kada je prikladno izražavamo, radi se o zdravom osjećaju. No, kada je osoba stalno ljuta drugi je doživljavaju kao agresivnu i osvetoljubivu što ih udaljuje i blokira pozitivne odnose i podršku koju možemo dobiti od drugih ljudi.

Negativizam
Negativizam možemo opisati kao stanje u kojem se osoba aktivno ili pasivno suprotstavlja nekom poticaju, zahtjevu, mišljenju (aktivno ili pasivno). Rijetko nalazimo racionalno objašnjenje za takav model ponašanja, a osobe koje pate od negativizma često se ponašaju suprotno vlastitim željama. Stanje negativizma najčešće se javlja u pozadini dugog odsustva mogućnosti zadovoljenja vlastitih potreba. U takvom stanju osoba negativno percipira okolinu i životne okolnosti. Od negativizma se liječi radom na sebi, upoznavanjem sebe, prvenstveno svojih potreba.

Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje

Image by Gerd Altmann from Pixabay
Image by mohamed Hassan from Pixabay

 

Povezane objave

Skip to content