Listopad 1991. bio je mjesec u kojem su se nizali nesretni događaji s brojnim ljudskim žrtvama i sudbinama zbog kojih je cijela Hrvatska zavijena u crno. Među njima bilo je i onih događaja koji su živom održavali nadu da će i paklu Domovinskog rata jednom doći kraj, da će agresor biti poražen, a Hrvatska slobodna i neovisna.
Prisjetimo se…
- 1. listopada: napad na Dubrovnik i okolicu od strane JNA i četnika iz Crne Gore i Hercegovine-
- 1. listopada: pokolj u Gornjem Viduševcu kod Gline.
- 2. listopada: na Lipovoj glavici ubijeno sedam Ličana od niških specijalaca ; dva dana poslije na Marinu brdu ubijene su još tri osobe.
- 3. listopada: u Novom Selu Glinskom agresor je ubio 11 osoba.
- 4. listopada: izvršen je pokolj u Čorcima; ubijeno je pet civila.
- 4. listopada: JNA je napala Karlovac i okolna mjesta (Turanj, Dugu Resu, Generalski Stol).
- 4.-6. listopada: branitelji su vodili teške borbe i obranili Zadar.
- 4.-10. listopada: napadi hrvatskih postrojbi na Marince, s ciljem deblokade Vukovara nisu uspjeli.
- 7. listopada: zrakoplovi JNA (JRV) raketirali su Banske dvore (predsjedničke urede) u Zagrebu.
- 9. listopada: u Vagancu ubijeno devet starijih civila.
- 10. listopada: u Lovasu je agresor izvršio pokolj; ubijena je 61 osoba.
- 13. listopada: agresor je izvršio pokolj u Širokoj Kuli kod Gospića; ubijene su 34 osobe.
- 14.-15. listopada: srpski agresor je pokušao razbiti obranu Novske i Nove Gradiške, nije uspio.
- 16. listopada: agresor je izvršio pokolj u Bukovcu, u općini Perušić.
- 16. listopada: u Novom Selu Glinskom ubijene 22 osobe.
- 16. listopada: u borbama za obranu Vukovara poginuo je Blago Zadro, legendarni zapovjednik obrane Borovog Naselja.
- 17. listopada: u Karancu je ubijeno četvoro civila, iz Iloka i okolice Srbi su, uz nazočnost predstavnika EZ-a, protjerali oko 10.000 Hrvata.
- 21. listopada: u Baćinu je ubijeno najmanje 56 civila.
- 23. listopada: srpske postrojbe raketirale su i zapalile bolnicu u Vukovaru.
- 24. listopada: jugoslavenska vojska izvršila je pomorski desant u Kuparima, čime je obrana Dubrovnika dodatno otežana.
- 28. listopada: Teritorijalna obrana pobunjenih hrvatskih Srba izvršila je pokolj u Lipovači; ubijeno je sedam osoba.
- 29. listopada: Hrvatska vojska pokreće operaciju OG Posavina Orkan ’91. Nakon što su zaustavili prodor banjalučkoga korpusa prema Virovitici (30.studenoga), hrvatski branitelji preuzeli su inicijativu na zapadnoslavonskom bojištu (općine Podravska Slatina, Virovitica, Grubišno Polje, Daruvar, Pakrac, Požega).
- 31. listopada: u Dubrovnik je uplovio humanitarni konvoj Libertas (putnički brod Slavija i tridesetak brodova i brodica iz raznih hrvatskih luka); konvoj su predvodili predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić i hrvatski premijer Franjo Gregurić.
- 31. listopada – 4. studenog 1991. vojnom akcijom Otkos 10 (Bilogora) hrvatske postrojbe oslobodile su prostor Bilogore (oko 270 km2) i stvorile uvjete za djelovanja u smjeru Papuka i Psunja.
U mjesecu studenom 1991. svjedočili smo:
- 3. studenog: JNA pokreće napad širom Dunava sjeverno od Lužca kako bi se spojila sa Arkanovcima. Ovaj napad dijeli hrvatske snage na pola, te odvaja glavnu skupinu u središtu grada od Borovog Naselja. Južno područje JNA počelo je sustavno čistiti centar grada, te presjeklo ostale skupine branitelja.
- 4. studenog: Dubrovnik je pod neprestanom vatrom.
- 6. studenog: JNA priprema nove napade na istočnu Slavoniju i premješta nove snage, njemački kancelar želi što hitnije priznati neovisnost Hrvatske.
- 7. studenog: na Dubrovnik je ispaljeno oko 3.000 granata različitog kalibra.
- 9. studenog: u Zagrebu razmijenjena 332 hrvatska zatvorenika za 457 vojnika JNA i srpskih terorista.
- 10. studenog: palo je hrvatsko naselje Bogdanovci, zapadno od Vukovara.
- 12. studenog: Osijek je još pod paljbom granata, u podne su trebali prestati artiljerijski napadi na Dubrovnik. Predsjednik još uvijek kolektivnog jugoslavenskog Predsjedništva Stipe Mesić traži slanje mirovnih snaga UN-a na hrvatske granice.
- 13. studenog: posljednje vozilo tenkovske brigade JNA napustilo kasarnu Jastrebarsko pokraj Zagreba, koja je otišla za BIH., u 17 hrvatskih gradova označena opća opasnost. Opća mobilizacija proglašena u hrvatskim gradovima Karlovcu, Dugoj Resi i Slunju.
- 14. studenog: Sisak gori pod artiljerijskom vatrom.
18. studenog: pad Vukovara, predali su se posljednji branitelji u središtu Vukovara. Većina Vukovarskih civila zadnja su dva mjeseca živjela u bijednim uvjetima, na rubu gladi i u neprestanom strahu za svoj i živote svojih obitelji i sugrađana. Jedan od branitelja ovako je opisao uvjete u gradu pod opsadom:
Do ranog listopada nije bilo cigareta. Ljudi su pušili listove grožđa ili čaja. Moj sin jeo je konzerviranu hranu sa mnom i suprugom. S vremenom je i toga bilo sve manje i manje. Bombardiranje je na kraju stiglo na 24 sata dnevno, a primirja su bila još gora. Kada su ljudi izlazili iz skloništa kako bi otišli do bunara, snajperi bi ih ubili. Ne možete držati djecu dva mjeseca u zatvorenom, a kada bi istrčala napolje, kada je bilo sunce ujutro, oni bi pucali čak i na njih.
Siniša Glavašević taj je dan opisao ovim riječima: “Slika Vukovara 22. sata 87. dana opsade će zauvijek ostati u sjećanju onih koji su mu svjedočili. Nezemaljske scene su beskonačne, miris paljevine, pod nogama ostaci starih krovova, građevinskog materijala, stakla, ruševina i grozna tišina… Nadamo se da su muke Vukovara završile.
Tog dana izvršen je i pokolj u Škabrnji. Izveli su ga domaći pobunjeni Srbi uz pomoć snaga JNA. Tijekom samog napada civile – žene i starije muškarce – izvođeni su iz podruma i ubijani na licu mjesta.
- 19. studenog: civile koji nisu pobjegli iz Škabrnje agresor je nastavio ubijati. Ubijena su 63 Hrvata, 15 branitelja i 48 civila; svaka obitelj u Škabrnji tog je dana “zavijeno u cno“. Do kraja Domovinskog rata broj poginulih Škabrnjana je narastao na 80; još 6 ih je nakon rata poginulo od mina postavljenih po selu i okolici.
- 21. studenog: srušen je Maslenički most.
- 22. studenog: srpski teroristi Sinišu Glavaševića odvojili od ostalih zarobljenika i odveli ga u nepoznatom pravcu. Nastavlja se žestoko raketiranje Zadra, Osijeka i Karlovca.
- 23. studenog: Zadar se nalazi pod neprestanim napadima, a kolone autobusa prevoze bolesne i starce u Rijeku. Kreće ofenziva na Osijek no, hrvatske je postrojbe zaustavljaju.
- 24. studenog: poruka hrvatskog predsjednika Tuđmana odjeknula diljem Hrvatske i svijeta. Osijek, Vinkovci i okolica pod su pod artiljerijskom i pješačkom vatrom. Napadi JNA i srpskih terorista nastavljaju se na šibenskom i zadarskom području, unatoč potpisanom primirju i povlačenju jedinica JNA iz Dalmacije.
- 26. studenog: JNA se povlači iz najveće zagrebačke kasarne Maršal Tito, predsjednik Hrvatskog olimpijskog komiteta primio potvrdu od Međunarodnog olimpijskog komiteta i Juan Antonia Samarancha da će Hrvatska sudjelovati na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992.
- 27. studenog: Vijeće sigurnosti UN usvojilo Rezoluciju br. 721, kojom se otvara mogućnost upućivanja mirovnih snaga UN na prostor bivše Jugoslavije. Napadi na Vinkovce, Osijek i Novu Gradišku pojačavaju se unatoč primirju.
- 28. studenog: predsjednik Tuđman prihvaćA odluku o dolasku mirovnih snaga UN-a. Nastavljaju se jaki napadi na Podravsku Slatinu i Daruvar. Novopridošli rezervisti JNA, srpski dobrovoljci i teroristi spaljuju hrvatska sela oko Drniša.
- 30. studenog: ni u četvrtom pokušaju, Međunarodni Crveni križ nije uspio posjetiti srpski logor gdje se nalaze zatočeni Hrvati.
Da se ne zaboravi…
Image by Ron Porter from Pixabay